Svaka osma devojka u Srbiji uzrasta od 16 do 29 godina suočila se sa pretnjama ili ucenama na internetu, dok se značajan broj, čak 60 odsto žrtava, ne obraća policiji. Ovo su rezultati najnovijeg istraživanja o digitalnom nasilju.
Među oblicima digitalnog nasilja sa kojima se devojke i mlade žene susreću su pretnje objavljivanjem intimnih fotografija, kreiranje lažnih snimaka i uznemiravanje putem lažnih profila. Često su počinioci bivši partneri i poznanici.
„Imam tvoje intimne fotografije. Poslaću ih svima iz tvoje škole.”
„Montirao sam tvoje lice na lažni snimak. Objavit ću ga na internetu ako me blokiraš.”
„Džabe me blokiraš. Napravit ću još sto lažnih profila. Znam gde se nalaziš.”
Ana Zdravković iz Udruženja za osnaživanje i razvoj građanki i građana „OsnaŽene“ navodi da su žene uglavnom uplašene s razlogom, jer postoji strah da bi prijavljivanje nasilja moglo dovesti do njegovog intenziviranja i prenošenja iz digitalnog u fizički svet.
Kada se žrtve odluče da progovore o nasilju, najčešće se poveravaju porodici ili prijateljima. Međutim, istraživanje ukazuje da se 60 odsto njih ne obraća policiji, verujući da prijava neće doneti rezultate.
„Moja prijateljica je nedavno doživela da se jedan muškarac predstavlja kao ona u grupama na Telegramu i nudi seksualne usluge u njeno ime. Nakon toga su počeli da je zovu različiti muškarci i uznemiravali su je danima. Ona je uradila sve kako treba – dokumentovala je slučaj, sačuvala dokaze i odmah otišla u policiju. Međutim, vratili su je uz objašnjenje da u tom slučaju nema elemenata krivičnog dela”, ukazuje Zdravković.
Stručnjaci apeluju na žrtve da ne odustaju od prijavljivanja nasilja iz straha da im niko neće verovati. Ozbiljne pretnje i ucene treba prijaviti najbližoj policijskoj stanici ili pozivom na broj 192. Za efikasno postupanje nadležnih organa važno je i da dokazi budu pravilno sačuvani.
„Ključno je sačuvati originalne poruke, korisničko ime i tačan link ka profilu sa kojeg je uznemiravanje izvršeno, kao i fotografije, video-zapise i glasovne poruke u izvornom obliku. Posebno je važno da žrtva ne briše originalne poruke, ne menja sadržaj prepiske i, ukoliko je moguće, sačuva originalni uređaj i nalog na kojem se komunikacija odvijala”, objašnjava Saša Živanović, penzionisani načelnik Odeljenja za visokotehnološki kriminal MUP-a.
Stručnjaci poručuju da žrtve ne treba da osećaju stid niti da ćute o onome što im se dešava. To što se nasilnik krije iza lažnog profila ne znači da ne može biti otkriven i kažnjen.