Tokom tropskih dana i visokih temperatura povećava se rizik od dehidracije i gubitka važnih elektrolita, što kod pojedinih osoba može da dovede do ozbiljnih zdravstvenih problema.
Neurolog prim. dr Mihailo M. Mirković objašnjava da pojačano znojenje dovodi do gubitka tečnosti, a zatim i do dehidracije. "Krv postaje gušća, a krvni pritisak može da oscilira, što povećava verovatnoću nastanka tromboze i ishemijskog moždanog udara. Posebno su ugroženi stariji, hronični bolesnici i osobe koje koriste diuretike. Kod zdravih ljudi mogu se javiti vrtoglavica, malaksalost ili kratkotrajna nesvestica, dok kod pacijenata sa vaskularnim bolestima isti uslovi mogu biti okidač za ozbiljnije poremećaje", kaže dr Mirković.
Tokom velikih vrućina organizam, pored vode, gubi i važne elektrolite – pre svega natrijum, kalijum i magnezijum. Poremecaj njihovog nivoa može izazvati nepravilan srčani ritam, uključujući atrijalnu fibrilaciju, koja predstavlja jedan od najznačajnijih faktora rizika za nastanak ishemijskog moždanog udara.
Za većinu zdravih osoba dovoljan unos tečnosti i uravnotežena ishrana obezbeđuju potrebne količine elektrolita. Posebno se preporučuju namirnice bogate kalijumom, kao što su banane, kajsije, paradajz i lisnato povrće.
Osobama koje se obilno znoje, bave se fizičkim radom ili sportom, kao i starijim osobama i pacijentima koji koriste diuretike, u pojedinim slučajevima mogu koristiti i oralni rehidracioni rastvori ili napici sa elektrolitima, ali uz savet lekara.
Prema rečima dr Mirkovića, poseban oprez preporučuje se osobama koje imaju povišen krvni pritisak, srčana oboljenja, naročito atrijalnu fibrilaciju, dijabetes, aterosklerozu, povišene masnoće u krvi. Dodatno su ugrožene osobe koje su već preležale moždani udar ili prolazni ishemijski napad (TIA), kao i stariji, kod kojih je osećaj žeđi često slabije izražen.
Neurolog savetuje da se tokom letnjih meseci tečnost unosi ravnomerno tokom celog dana, da se izbegava boravak na suncu u najtoplijem delu dana i da se redovno uzima propisana terapija.