Od početka godine na portalu „Info stud“ objavljeno je blizu 33.000 oglasa za zapošljavanje, što je tri odsto više nego u istom periodu prošle godine i pokazuje da kompanije ponovo intenzivnije traže nove radnike.
Najveća potražnja je u turizmu, ugostiteljstvu, građevinarstvu, trgovini, proizvodnji, uslužnim delatnostima i zanatima. Prema podacima, objavljeno je skoro 2.500 oglasa u turizmu i ugostiteljstvu i više od 2.200 u građevinarstvu.
„Građevinarstvo i ugostiteljstvo beleže rast od 15, odnosno 13 odsto. Sa druge strane, IT sektor nastavlja pad koji traje već tri do četiri godine. Ove godine broj oglasa u IT industriji manji je za čak 32 odsto, što je oko hiljadu oglasa manje“, kaže Miloš Turinski iz „Info studa“.
Krajem 2025. i početkom 2026. godine više kompanija u vlasništvu stranih investitora zatvorilo je proizvodne pogone, zbog čega je oko 10.000 radnika ostalo bez posla. Taj trend se zaustavio sredinom ove godine i očekuju se pozitivnija kretanja do kraja godine, navode u Savezu samostalnih sindikata Srbije.
Istovremeno, broj oglasa namenjenih mladima povećan je za 24 odsto, najviše preko omladinskih zadruga. To pokazuje da je tržište rada ponovo otvorenije za početnike i juniorske pozicije, pa mladi lakše dolaze do prvog posla nego prošle godine.
Poslodavci sve teže pronalaze radnike sa odgovarajućim kvalifikacijama, pa su za pojedina zanimanja spremni da ponude i veoma visoke zarade. Prosečna plata auto-limara dostiže oko 180.000 dinara, dok je jedan poslodavac nedavno za poziciju šefa kuhinje nudio početnu platu od čak 3.000 evra.
Najveći nedostatak radne snage i dalje je u građevinarstvu, a nedostaju i nisko-kvalifikovani i visoko-kvalifikovani radnici. Velika potražnja postoji i u proizvodnji, transportu, logistici i zanatima. U IT sektoru više se ne traže svi profili kao ranije, već pre svega visoko kvalifikovani stručnjaci, istakla je Jelena Jevtović iz Unije poslodavaca Srbije.
U Uniji poslodavaca Srbije navode da se sa nedostatkom kvalifikovane radne snage suočava čak 74 odsto zemalja u svetu. Zbog toga smatraju da bi privreda trebalo aktivnije da učestvuje u reformi obrazovnog sistema kako bi se školovanje više prilagodilo potrebama tržišta rada.