Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici obeležavaju praznik Polaganja rize Presvete Bogorodice. Ovaj praznik posvećen je uspomeni na prenošenje i polaganje odežde Majke Božije u Vlahernsku crkvu u Carigradu.
Iako manje poznat od velikih Bogorodičinih praznika, ovaj dan zauzima posebno mesto u pravoslavnoj tradiciji. Vernici ga doživljavaju kao dan molitve, utehe i sećanja na zaštitu koju, prema verovanju, Presveta Bogorodica pruža svima koji joj se sa verom obraćaju.
Prema crkvenom predanju, priča o ovoj svetinji počinje u 5. veku. Dvojica uglednih carigradskih senatora, braća Galvije i kandid, na hodočašću u Jerusalim, u Nazaretu su odseli u domu jedne pobožne jevrejske žene. U njenoj kući nalazila se skrivena odaja u kojoj je vekovima čuvana riza, odnosno ogrtač Presvete Bogorodice. Pred vratima te prostorije okupljali su se ljudi tražeći pomoć i isceljenje.
Nakon što im je domaćica poverila da čuva rizu Prečiste Djeve Marije, braća su provela noć uz svetinju i osetila blagodat. Riza je potom prenesena u Carigrad, gde je svečano položena u Vlahernsku crkvu. U znak sećanja na taj događaj, ustanovljen je praznik Polaganja rize Presvete Bogorodice.
Presveta Bogorodica u pravoslavnoj tradiciji smatra se zaštitnicom majki, dece, porodice i svih onih koji prolaze kroz teškoće. Vernici joj se obraćaju u trenucima bolesti, tuge i nepravde, verujući da ona kao majka najbolje razume ljudsku patnju.
U narodu postoji verovanje da je ovaj praznik posebno važan za žene i majke, jer se Bogorodici upućuju molitve za zaštitu doma, slogu u porodici i zdravlje dece. Smatra se da dan posvećen Bogorodici treba provesti u miru, bez svađa, sa više pažnje prema drugima. Kao i tokom drugih velikih crkvenih praznika, vernici nastoje da se uzdrže od teških poslova i da dan posvete molitvi, porodici i zahvalnosti.