
Poslodavci u Srbiji će do kraja 2028. godine moći da koriste poreske olakšice za zapošljavanje novih radnika, ali će od početka te godine morati da ispune dodatne uslove. Ove izmene se odnose na olakšice iz Zakona o porezu na dohodak građana, koje su produžene do 31. decembra 2028. godine.
Za poslodavce koji tokom 2027. godine zapošljavaju nove radnike, neće biti promena u načinu ostvarivanja olakšica. Postojeći uslovi, uključujući kriterijume o statusu novozaposlenog i povećanju broja zaposlenih, nastaviće da se primenjuju.
Olakšica za zapošljavanje novozaposlenih lica namenjena je poslodavcima koji povećavaju broj zaposlenih u odnosu na propisani referentni period. Pravo na olakšicu imaju poslodavci koji zapošljavaju lica sa evidencije Nacionalne službe za zapošljavanje (NSZ), najmanje šest meseci za nezaposlene, odnosno tri meseca za pripravnike.
Poslodavci mogu ostvariti povraćaj od 65% poreza i doprinosa za zapošljavanje od jednog do devet radnika, 70% za 10 do 99 radnika i 75% za najmanje 100 novozaposlenih. Olakšica se odnosi na pravna lica i preduzetnike, uključujući paušalce i poljoprivrednike.
Poreski savetnik Jovan Pavlović ističe da se zadržava uslov zapošljavanja najmanje dva nova radnika. „Poslodavac može najpre da zaposli jedno lice, a zatim da u propisanom roku zaposli i drugo, čime ispunjava uslov za korišćenje olakšice“, navodi Pavlović.
Najvažnija promena od 2028. godine tiče se načina utvrđivanja povećanja broja zaposlenih. Dosadašnji sistem, koji se oslanjao na poređenje sa određenim istorijskim datumima, biće zamenjen praćenjem prosečnog broja zaposlenih tokom prethodnih 12 meseci. „Od 2028. godine takvo poređenje više neće biti osnov za utvrđivanje povećanja zaposlenosti. Umesto toga posmatraće se da li je novo zapošljavanje dovelo do stvarnog neto rasta broja radnika u odnosu na prethodnih godinu dana“, objašnjava Pavlović.
Ovo znači da će se prilikom provere uzimati u obzir i zapošljavanja i odlasci zaposlenih. Ako poslodavac zaposli jednog radnika, a drugom zaposlenom istovremeno prestane radni odnos, ukupan broj zaposlenih ostaje nepromenjen, što po pravilu ne predstavlja neto povećanje zaposlenosti.
Postoje izuzeci, pa se popunjavanje upražnjenog radnog mesta može priznati kao povećanje zaposlenosti ako je prethodnom zaposlenom radni odnos prestao zbog dobrovoljnog odlaska, invaliditeta, odlaska u penziju ili zakonitog otkaza zbog povrede radne obaveze. Zbog toga će poslodavci morati da vode računa o broju zaposlenih i razlozima prestanka radnog odnosa prethodnih radnika.
Od 2028. godine uvode se i dodatna ograničenja koja se odnose na iznos poreskih olakšica. Pravo na olakšicu moći će da se koristi najduže 12 meseci od dana zapošljavanja, dok će novozaposleno lice morati da bude najmanje šest meseci na evidenciji NSZ, uključujući i pripravnike.
Ukupan iznos refundiranih poreza i doprinosa neće moći da bude veći od 50% troškova zarada zaposlenih za koje se olakšica ostvaruje. Godišnji limit pomoći iznosiće 5,5 miliona evra po poslodavcu.
„Provera više neće biti ograničena na status novozaposlenog, trajanje prijave na evidenciji NSZ i ispunjenost uslova o broju zaposlenih. Biće potrebno utvrditi i stvarne troškove zarada, udeo ukupnih olakšica za poreze i doprinose u tim troškovima, kao i da li poslodavac ispunjava uslove koji se odnose na državnu pomoć“, kaže Pavlović.
Kada je reč o zapošljavanju osoba sa invaliditetom, od 2027. godine oslobođenje će se koristiti u skladu sa propisima o kontroli državne pomoći. Poslodavci će, pored poreskih odredbi, morati da uzmu u obzir i pravila koja uređuju državnu pomoć namenjenu zapošljavanju osoba sa invaliditetom.