ŠumadijaDanas
Naslovna

Društvo

08. septembar 2026. 21:52

Statistički gledano, kupovina stana u Beogradu je danas pristupačnija nego 2008.

Iako se na prvi pogled čini neverovatnim, statistika pokazuje da je kupovina stana u Beogradu danas pristupačnija nego 2008. godine, jer su zarade rasle brže od cena kvadrata. Međutim, stvarna situacija je znatno drugačija.

Fotografija uz vijest: Statistički gledano, kupovina stana u Beogradu je danas pristupačnija nego 2008.

Statistika ukazuje na neočekivan zaključak: kupovina stana u Beogradu je danas pristupačnija nego 2008. godine. Razlog tome je što su zarade rasle brže od cena kvadrata, pa prosečna plata danas pokriva veći deo stana nego pre 18 godina.

Međutim, oni koji pokušavaju da kupe stan znaju da je realnost mnogo surovija. Za jedan kvadrat novogradnje u Beogradu danas su potrebne gotovo tri prosečne plate, a za stan od 50 kvadrata potrebno je skoro 12 godina prosečne zarade, pod pretpostavkom da se ni evro ne potroši na druge potrebe.

Situacija je još teža sa medijalnom platom, koju prima polovina zaposlenih. Za isti stan potrebno je više od 15 godina zarade.

Prosečna neto plata u Srbiji u junu 2026. godine iznosila je 120.401 dinar (oko 1.028 evra), dok je medijalna zarada bila 94.281 dinar (oko 805 evra). Medijalna cena kvadrata novogradnje u Beogradu u drugom tromesečju ove godine iznosila je oko 2.913 evra.

To znači da jedna prosečna plata pokriva svega oko 0,35 kvadrata, a za jedan kvadrat potrebno je izdvojiti oko 2,8 prosečne plate. Kod medijalne zarade, jedna plata pokriva tek 0,28 kvadrata, pa je za jedan kvadrat potrebno oko 3,6 mesečnih zarada.

Za stan od 50 kvadrata to znači cenu od oko 145.650 evra. Njegova vrednost odgovara približno 142 prosečne plate, odnosno skoro 12 godina zarade. Zaposlenom sa medijalnom platom potrebna je čak 181 mesečna zarada, više od 15 godina.

Iako današnje cene deluju zastrašujuće, statistički gledano, 2008. godine bilo je još teže doći do stana. Prosečna cena kvadrata novogradnje u Beogradu tada je iznosila 153.289 dinara, dok je prosečna neto plata bila 32.746 dinara. Jedna plata mogla je da pokrije svega oko 0,21 kvadrata. Za 50 kvadrata bilo je potrebno oko 234 prosečne plate, odnosno gotovo 19 i po godina zarade. Danas je za isti broj kvadrata potrebno oko 142 prosečne plate.

Posmatrano kroz odnos cene kvadrata i prosečne plate, stan je danas pristupačniji nego 2008. godine. Međutim, statistika krije veliki problem: za učešće je potrebno skoro 30.000 evra. Stan se ne kupuje tako što se cela plata stavlja na stranu 12 godina. Kupac najčešće prvo mora da obezbedi novac za učešće. Za stan od 50 kvadrata vredan 145.650 evra, uz učešće od 20 odsto, potrebno je izdvojiti oko 29.130 evra, što je oko 28 prosečnih neto plata.

Nakon toga ostaje kredit od oko 116.500 evra. Uz rok otplate od 20 godina i kamatu od 4,5 odsto, mesečna rata bila bi približno 737 evra, što je oko 72 odsto prosečne plate u Srbiji. Za osobu sa medijalnom zaradom, rata bi „pojela“ više od 90 odsto mesečnih primanja.

Sa dve prosečne plate situacija je podnošljivija: domaćinstvo sa nešto više od 2.050 evra mesečnih primanja na ratu od 737 evra trošilo bi oko 36 odsto prihoda.

Najveći problem imaju oni koji nisu uspeli da kupe stan pre poslednjeg talasa poskupljenja. Stan u beogradskoj novogradnji koji je 2020. godine vredeo 150.000 evra danas vredi oko 244.000 evra, što je oko 63 odsto više. Uz 20 odsto učešća, kredit bi sa 120.000 evra porastao na oko 195.000 evra. Uz rok otplate od 20 godina i kamatu od 4,5 odsto, rata bi porasla sa oko 759 na 1.235 evra mesečno, što je gotovo 480 evra više svakog meseca. Početno učešće bi sa oko 30.000 poraslo na gotovo 49.000 evra.

Medijalna plata je oko 220 evra niža od prosečne, pa je samostalna kupovina stana za većinu zaposlenih gotovo neizvodljiva. Kupcu nije potrebna samo dovoljna plata, već i desetine hiljada evra za učešće, ispunjavanje uslova banke i narednih 20 ili 30 godina otplate kredita.

U drugom tromesečju 2026. godine kreditom je kupljeno 33,7 odsto stanova u Srbiji, što znači da se tek oko trećine kupovina finansira stambenim kreditima. Realan kupac stana u Beogradu je osoba koja zarađuje najmanje 2.000–2.500 evra mesečno i već ima nekoliko desetina hiljada evra za učešće. Druga mogućnost je domaćinstvo sa dve stabilne zarade koje zajedno donose 3.000 evra ili više, ili kupac koji već ima nekretninu koju može da proda, odnosno značajnu finansijsku pomoć porodice.

Statistički, stan je danas pristupačniji nego 2008. godine. U stvarnom životu, čovek koji nema ušteđevinu ili drugu nekretninu i dalje veoma teško može da dođe do svog stana.