Pčelarstvo je istaknuto kao ključni segment poljoprivrede, čiji značaj prevazilazi proizvodnju meda, utičući direktno na oprašivanje biljaka, prinose voća i povrća, kao i na očuvanje životne sredine. Ova poruka dominirala je na Devutom pčelarskom sajmu jugoistočnog Balkana „Otvoreni Balkan”, održanom u Vranju. Događaj je okupio pčelare, proizvođače opreme i stručnjake iz Srbije i regiona, a otvorio ga je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u tehničkom mandatu, prof. dr Dragan Glamočić.
Vranje je ponovo postalo centar okupljanja pčelara iz različitih zemalja, pružajući im platformu za razmenu iskustava, upoznavanje sa savremenom opremom i diskusiju o aktuelnim izazovima u proizvodnji meda. Sajam je obuhvatio izložbeni, prodajni i stručni program, sa posebnim fokusom na zdravlje pčelinjih društava, uticaj klimatskih promena i kvalitet pčelinjih proizvoda.
Na području grada Vranja registrovano je preko 22.000 košnica, a pčelarstvo predstavlja značajan izvor prihoda za stotine porodica. Ministar Glamočić je naglasio da iza svake tegle meda stoji predan rad pčelara, koji se sve više suočavaju sa nepredvidivim vremenskim uslovima, dostupnošću paše i zdravstvenim stanjem pčela.
„Kada uzmemo teglu meda u ruke, retko razmišljamo o svemu što je bilo potrebno da ona stigne do našeg stola. Ne vidimo pčelara koji u rano jutro otvara košnicu, njegovu brigu da li će biti mraza, kiše, suše ili dobre paše. Ne vidimo selidbu košnica, neprospavane noći i godine kada priroda gotovo ništa ne vrati. Ali pčelari sve to dobro znaju”, rekao je Glamočić.
Poslednjih godina, pčelari se sve više suočavaju sa posledicama klimatskih promena, koje utiču na cvetanje biljaka i dostupnost nektara. Pored toga, parazit varoa predstavlja ozbiljan problem za pčelinjake. Stručni deo sajma bio je posvećen savremenim metodama zaštite pčela, uključujući predavanje dr Klausa Valnera iz Nemačke. Poseban akcenat stavljen je na značaj redovnog praćenja zdravstvenog stanja pčelinjih društava, pravovremenih tretmana i primene registrovanih sredstava, uz očuvanje kvaliteta meda i voska. Takođe, ukazano je na važnost zaštite pčela prilikom primene sredstava za zaštitu bilja, naglašavajući potrebu saradnje poljoprivrednika i pčelara radi poštovanja propisa o upotrebi pesticida.
Na sajmu je bilo reči i o ekonomskom položaju pčelara, troškovima proizvodnje i plasmanu meda. Predsednik Saveza pčelarskih organizacija Srbije, Rodoljub Živadinović, istakao je značaj organizovanog nastupa proizvođača i razvoja novih tržišta, kao i aktivnosti na proširenju izvoza srpskog meda u Kinu i unapređenju kapaciteta pogona „Naš med”. Potpisan je ugovor o nabavci nove mašine za pakovanje meda, vredne 31 milion dinara, koja će omogućiti bržu pripremu proizvoda za domaće i inostrano tržište.
Naglašen je značaj sledljivosti, jasnog deklarisanja i analiza kvaliteta meda, kao i uvođenje oznake „100% iz Srbije” radi boljeg pozicioniranja domaćih proizvoda na tržištu.
Deveti pčelarski sajam jugoistočnog Balkana organizovan je u saradnji Saveza pčelarskih organizacija Srbije, Grada Vranja, Društva pčelara „Matica” i pčelarskih organizacija iz regiona.