Veliki praznik i dan kada je andjeo javio Mariji da će roditi Isusa
Srpska pravoslavna crkva i vernicu sutra praznuju Blagovesti, dan kada je anđeo javio Mariji da će roditi Isusa.
Stari su govorili da se na Blagovesti završava zima, a običaj je da se ustaje u ponoć ili veoma rano da bi se u samo svitanje začula pesma devojaka. Na taj dan čiste se kuća, dvorište, štale, a svo đubre se obavezno iznosi iz kuće i spaljuje. Na taj dan okupljalo se i staro i mlado oko velike seoske vatre koja se zalagala obično na brdu i to grančicama koje su uoči Blagovesti sakupljale mlade devojke. U vezi sa paljenjem ove vatre postoji lep običaj, a reč je o bukari, običaju kada mladi momci preskaču tu vatru. Verovalo se da ukoliko uspeju, zmija ih neće ujesti. Narod veruje da se na ovaj dan iz zimskog sna bude zmije koje izlaze iz svojih skrovišta. Reč zmija nije se izgovarala na dan Blagovesti baš zbog toga. Voćari smatraju Blagovesti najsrećnijim i najboljim danom za kalemljenje voća, a vinogradari orezuju lozu. Predanje kaže da ni ptice na Blagovesti ne prave svoja gnezda. Najinteresantnije verovanje vezano za Blagovesti je svakako ono koje kaže da gde se noću uoči Blagovesti pojavi vatra ili manji požar da se na tim mestima nalazi zakopano blago. Na Blagovesti pa sve do Velikog Petka dobro je započeti neki veći posao (izgradnja, početak biznisa, učenje), kao i donošenje većih i važnijih životnih odluka koje bitno menjaju život.
