Ovaj dan je posvećen pčelama, promociji pčelarstva, a pre svega, podizanju svesti o značaju pčela.
Dvadesetog maja davne 1734. godine u Sloveniji je rođen Anton Janša, pionir modernog pčelarstva. Na inicijativu Slovenije, u decembru 2017. godine ovaj datum Ujedinjene nacije priznale su kao Svetski dan pčela. Zaštita pčela i očuvanje pčelarstva je od vitalnog značaja za našu budućnost. Pčele nam sa jedne strane obezbeđuju visoko kvalitetnu hranu (med, matični mleč, cvetni prah) i druge korisne proizvode kao što je pčelinji vosak, propolis i pčelinji otrov. Pčele oprašuju skoro tri četvrtine svih biljaka i od njih zavisi trećina proizvedene hrane na planeti. Kao takve igraju važnu ulogu u obimu poljoprivredne proizvodnje. Efikasno oprašivanje povećava količinu poljoprivrednih kultura, poboljšava njihov kvalitet i otpornost na štetočine. Kulture koje zavise od oprašivanja su značajan izvor prihoda poljoprivrednika, pre svega manjih i porodičnih gazdinstava. Milionima ljudi pčele obezbeđuju radna mesta i primanja.
Pčele su značajne i za očuvanje ekološke ravnoteže. Sa oprašivanjem vrše jednu od najprepoznatljivijih usluga ekosistema, zbog kog je prerada hrane uopšte moguća. Time čuvaju i brinu o opstanku životinjskih i biljnih vrsta. U zadnje vreme pčele su sve ugroženije. Zadnji izveštaj Svetskog saveza za očuvanje prirode (IUCN) navodi da skoro 10 odsto pčela preti izumiranje, pet odsto ih je najverovatnije ugroženo, a za skoro 57 odsto vrsta nema podataka. Broj oprašivača po celom svetu opada, a sa druge strane rastu potrebe za oprašivanjem, posebno u državama u razvoju.
Glavni uzroci za odumiranje pčela su različite bolesti, komplikacije sa maticama i virusne zaraze. Istovremeno preti nestašica pčelinjih pašnjaka zbog sve brojnijih monokultura i intenzivne tehnologije prerade travnjaka. Problematična je i masovna upotreba proizvoda za zaštitu biljaka u savremenoj poljoprivredi i nove štetočine, koje se zbog globalizacije brže šire po svetu.
Izvor: Danas
