Kasni prolećni mrazevi nisu neuobičajna pojava u uslovima kontinentalne klime kakva je u Srbiji i mogu da smanje prinos voća čak i do sto posto. Voćari dobro znaju da mrazevi mogu da potpuno ili delimično unište neotvorene cvetove, otvorene cvetove ili tek formirane plodiće.
U zavisnosti od voćne vrste i sorte, položaja grana u kruni i primenjenih pomotehničkih mera, nabubreli cvetni pupoljci mogu da izdrže do -5°C, otvoreni cvetovi mogu nastradati na -2°C, a tek zametnuti plodići na -1°C. Važno je znati da su niske temperature s proleća mnogo opasnije od zimskih, jer su biljke već ušle u vegetaciju, odnosno nisu pripremljene za dejstvo mraza. Posebno su ugrožene koštičave voćke, poput kajsije, breskve i badema, jer veoma rano počinju vegetaciju. Izuzetno je važno opšte stanje i vitalnost biljke i da od toga umnogome zavisi koliko uspešno će se odbraniti od mraza.
Kada govorimo o zaštiti najbitnija je preventivna mera koja se ogleda u izboru položaja na kojima se ne javljaju pozni prolećni mrazevi, izbor poznocvetnih vrsta i sorti, pravilna nega i ishrana kako bi biljka bila što vitalnija i sposobnija za odbranu. Kada je voćnjak već podignut i dođe do kritične situacije pristupamo direktnim merama zaštite.
Zaštita voćaka od mraza metodom zadimljavanja Metod zadimljavanja je najstariji, ali nedovoljno uspešan, jer se time temperatura poveća za oko 0,5°C do 1,5°C, što je uglavnom dovoljno za ostvarenje zaštite cvetova voćaka od mraza. Najčešće se ostvaruje na primitivan način paljenjem teško sagorljivih materija, automobilskih guma, slame, grana preostalih od rezidbe. Ove materije se stavljaju na gomilu i pale. Da bi ova metoda bila efikasna potrebno je postaviti oko 50 ognjišta po hektaru. Najbolje je paliti ognjišta oko ponoći kako bi voćke bile zaštićene do najjačih jutarnjih mrazeva. Zaštita voćaka od mraza metodom zagrevanja Voćnjak se zagreva pomoću peći, međutim ova mera je vrlo skupa i teško izvodljiva, jer je po jedinici površine potrebno mnogo takvih peći, pa se može primeniti samo na malim površinama i nije za široku upotrebu. Izazivanje temperaturne inverzije
Temperaturna inverzija ostvaruje se uspešno džinovskim ventilatorima i helikopterima. Time se temperatura na ograničenim površinama 4-5 hektara može povisiti za 2-3 stepena, što je često dovoljno za sigurnu zaštitu voćaka od poznih prolećnih mrazeva. Ovo je mera koja se primenjuje u velikim proizvodnim zasadima i najčešće je neprimenjiva u zasadima koji su malih površina.
Zaštita voćaka od mraza veštačkom kišom Ovom metodom se ne povećava temperatura vazduha već se biljka štiti od mraza na taj način što se konzervira temperatura same biljke i ne dozvoljava da padne ispod tačke mržnjenja. Ledena skramica prekriva površinu cveta ili tek formiranog plodića, dok je tkivo ovih organa zaštićeno povišenom temperaturom koja se stvara u tom procesu. Sama metoda se zasniva na činjenici da se u postupku zamrzavanja vode oslobađa toplota. Ako je neki deo biljke pokriven tankim slojem vode, toplota koja se oslobađa prelaskom vode u led dovoljna je da spreči pad temperature tog biljnog dela ispod 0 °C. Skrama koja se formira predstavlja izolator koji štiti biljku od temperatura koje su ispod nule dok traje mraz.
Prskanje treba da traje što duže, uz što manju potrošnju vode. Treba odrediti tačan trenutak početka prskanja, a to je kada temperatura u kruni voćke padne na 0°C. Ako se ranije krene sa prskanjem neće se formirati led i nema nikakvog efekta. Ako se zakasni sa prskanjem može doći do negativnog dejstva i doći do povećanja izmrzavanja cvetova. Kvašenje mora neprekidno da traje dok traje mraz, odnosno sve dok se temperatura ne popne iznad kritične tačke, iznad 0°C. Prognoza mraza i postojanje meteoroloških stanica, kada se može predvideti pojava mraza, neophodan su uslov da bi ova mera bila uspešna.
Zaštita voćaka od mraza biološkim preparatima Preparat pod imenom Natural Plant Antifreeze je prirodn antifriz za biljke. Osnovu preparata čine bakterije Thiobacilus subspecies i preko 60 minerala. U toku sezone rasta, primena NPA omogućava biljkama da proizvedu antifriz proteine (AFP) i antifriz amino kiseline (AAA) koje omogućavaju da biljke lakše podnesu hladne šokove. Otpornost na smrzavanje i hladnoću postiže se do do -7ºC. Primenjuje se do dva dana pre hladnog vremena, a minimalno šest sati pre najavljenog smrzavanja da bi se postigli zadovoljavajući rezultati.
Zaštita voćaka od mraza metodom pokrivanja biljaka Pokrivanje biljaka spada u najjednostavnije metode zaštite i mogu se koristiti otpadni materijali kao što je slama, lišće ili industrijski proizvodi: tkanine, stari čaršavi ili hemijski proizvodi kao što je plastična folija. Pokrivanje zasada jagoda agrotekstilom može značajno da smanji rizik od izmrzavanja i treba voditi računa o debljini folije od 17 mm do 19 mm. Koju će od ovih metoda zaštite u borbi protiv niskih temperatura koristiti sami voćari u zaštiti svojih voćaka zavisi od veličine njivih zasada, položaja, mogućnosti ulaska mehanizacije u voćnjak, kao i od finansijskih mogućnosti.
Savetodavac Biljana Nikolić
